Oboljenje vena

Duboke vene nalaze se u dubinskim slojevima organa između mišića, u blizini zglobova. Upravo su duboke vene odgovorne za hemodinamiku, odnosno najveći dio venske krvi se transportuje u srce upravo preko dubokih vena.
Oboljenje površinskih vena ispoljava se slikom proširenih vena, koje nazivamo varices, odnosno varikoziteti vena. Bolovi u nogama često su povezani upravo s proširenim venama, a simptomi mogu uključivati i zamor nogu, svrb, crvenilo ili pak osećaj težine u nogama.

Proširene površinske vene (Varices), ukoliko se ne liječe, mogu dovesti u pitanje ishranu kože hranjivim sastojcima i uzrokovati mnogobrojne direktne i indirektne komplikacije, a to mogu biti:

– Upala površinskih vena – THROMBOPHLEBITIS
– Formiranje otvorenih rana – ULCUS VENOSUM
– Krvarenje iz tortuoznih vena – HAEMORRHAGIA
– Tromboza dubokih vena – PHLEBOTHROMBOSIS

Oboljenja površinskih vena nisu uvijek vidljiva okom, i zbog toga su u prepoznavanju oboljenja i lečenju izuzetno važne tehnike i metode kojima se mogu s velikom sigurnošću dijagnostikovati uzroci i stepen problema.
Obzirom da se najveći deo krvi u venskom sistemu kod čovjeka prenosi dubokim venama, uklanjanje površinskih vena ne utiče na hemodinamiku jer duboke vene koriguju gubitak tako što mogu varirati kapacitet transporta krvi i prema potrebi prenijeti veću količinu krvi.

Za razliku od oboljenja površinskih vena, oboljenje dubokih vena dovodi do smetnji u protoku venske krvi.

U slučaju prekida toka venske krvi u dubokim venama, odnosno ako se dogodi ugrušak u dubokoj veni, to nazivamo Phlebothrombosis. U ranom stadiju stvaranja ugruška u dubokoj veni postoji mogućnost da se dio  ugruška odvoji, i začepi plućnu venu što dovodi do veoma teškog stanja koje nazivamo Plućna embolija.

U daljnjem toku razvoja flebotromboze, kao kasna posljedica razvijaju se kronične promjene koje se očituju u promjeni boje kože i stvaranju otvorenih rana (Ulcus venosum).

Izuzetno je važno napomenuti da oboljenja vena, ukoliko se ne liječe, mogu imati fatalne posljedice.

Proširene vene i prošireni kapilari nisu ista stvar.

Prošireni kapilari su minijaturna venska proširenja, koje su za razliku od Površinskih i Dubokih vena, smještene u najpovršnijem dijelu kože, tzv. epidermisu. Također, nastanak, tegobe i načini liječenja nisu jednaki, tako da su dijagnostički postupci od iznimne važnosti kako bi se točno identifikovala vrsta oboljenja a u skladu s tim odabrala i najbolja metoda liječenja.

Simptomi i dijagnostika

Pravovremeni pregled može otkriti eventualno oštećenje venskih zalistaka i što je još važnije, uputiti na odgovarajuće liječenje. Za Vaš prvi dolazak na pregled vena nisu potrebne nikakve pripreme: pregled vena Doppler sonografijom (ultrazvuk vena) potpuno je bezbolan i za organizam neškodljiv postupak. Pored opisanih dijagnostičkih postupaka, uz razgovor s lekarom, celokupni pregled traje otprilike 30 minuta, a nalazi i dijagnoza su dostupni neposredno nakon tog pregleda, i na rezultate ispitivanja ne trebate čekati.

Nakon razgovora , pri čemu posebno treba obratiti pažnju na porodicnu anamnezu, na raspolaganju su savremeni dijagnostički postupci, koji su bezbolni i učinkoviti:

Ultrasonografija
Duplex sonografija
Flebografija
Komplikacije

– Thrombophlebitis – slobodno možemo reći da je upala površinskih vena sa stvaranjem tromba prva i najlakša komplikacija koju srećemo kod osoba s proširenim venama. Očituje se crvenilom kože, otokom i bolovima na tom mjestu.
– Ulcus venosum – ili „otvorena rana“, pojavljuje se kod osoba s dugogodišnjim oboljenjem proširenih vena. Nastaje kao rezultat slabosti dubokog venskog sustava zbog proširenih površinskih vena.
– Treća komplikacija je krvarenje iz jako tortuozne vene, što se naziva Aneurizma. To je balonasto proširenje vene, najčešće na mjestu oštećenog venskog zalistka. Površna trauma, a ponekada i spontano, može doći do veoma jakog krvarenja s neizvjesnim ishodom.
– I konačno najteža komplikacija, koja se javlja čak 85% češće kod osoba s proširenim venama je tzv. Flebotromboza, a to je stvaranje krvnog ugruška u dubokoj veni. To često dovodi do plućne embolije, što je veoma ozbiljno stanje.

Lečenje proširenih vena

Najvažniji cilj lečenja kod oboljenja vena je:

– Ukloniti venski zastoj
– Ubrzati protok venske krvi

Za lečenje oboljenja vena postoji više mogućnosti:

Hirurško liječenje, odnosno uklanjanje mjesta nastanka proširenih vena, kao i uklanjanje proširenih i izvijuganih površinskih vena jedina je metoda koja nudi mogućnost izliječenja.

Medikamentozna terapija na bazi bilja pomaže da se smanje tegobe, odnosno simptomi, kao što su otekline ili osjećaj težine u nogama, ali svakako da ne može izlečiti.

Kompresiona terapija elastičnim zavojima ili čarapama potpomaže fiziološko usmjeravanje venske krvi od površinskih prema dubokim venama. Ono poboljšava vensku drenažu i olakšava vraćanje tecnosti iz tkiva u krv, što rezultira smanjenjem otoka i sprječava stvaranje novih. Druga prednost kompresione terapije je mogućnost dugotrajnog lečenja, jer ne postoje nuspojave.

Sklerozacija proširenih vena je postupak kod kojega se u proširenu venu ubrizgava substanca koja izaziva upalu zida vene, što dovodi do zatvaranja vene. Neposredno nakon sklerozacije efekt je zadovoljavajući, jer nestaju proširenja, ali se uvijek i u 100% slučajeva ponovno jave proširene vene, zato što je mjesto nastanka proširenih vena jedno od dva ušća glavnih površinskih vena, a to je prepona ili iza koljena.
Na tim mjestima se nikada i ne smije izvoditi sklerozacija jer bi moglo doći do tromboze dubokih vena.
Danas se ova metoda lečenja postepeno napušta i uglavnom se izvodi kod manjih sporednih proširenja tzv. Retikularnih površinskih vena.

Hirurško lečenje proširenih vena

Hirurško liječenje oboljenja proširenih vena jedina je metoda koja nudi mogućnost izliječenja, jer podrazumijeva uklanjanje mjesta nastanka proširenih vena, kao i uklanjanje proširenih i izvijuganih površinskih vena.

U našoj bolnici uklanjanje proširenih vena obavlja se prema metodama i procedurama vodećih europskih klinika za flebologiju pri čemu se posebno vodi računa o minimalnom riziku samog zahvata, kao i o brzom oporavku i ozdravljenju.

Zajedničko svim metodama kirurškog liječenja oboljenja vena je to da se rijetko ponovno javljaju proširene vene (recidivi), zahvat je minimalno invazivan a ožiljci nestaju nakon nekog vremena u potpunosti

Savremena klasična operacija vena

Zahvat se izvodi ambulantno u lokalnoj (tumescentnoj) anesteziji i ne traje više od sat i pol. Već nakon 15 do 20 minuta nakon operacije odlazite kući bez da vam je potrebna nečija pomoć, a ležanje se ne preporučuje.
Suvremena klasična operacija vena u pravilu se sastoji iz tri faze:
Najvažniji dio operativnog zahvata jest precizna i temeljita krosektomija (crossectomia) – izvodi se kroz rez u preponi gdje se nalazi ušće glavne površinske vene (vena saphena magna) u duboku venu. hirurg odvaja venu safenu od duboke vene te odstranjuje još pet vena koje se ulijevaju u glavnu venu na tom ušću. Osobita važnost krosektomije je u tome da ako se ona ne napravi, proširene vene će se ponovno vratiti unatoč uklanjanju površinskih vena – dobili smo recidiv. Općenito, ušće je naša “slaba točka” – u preponi je hidrostatski tlak najjače izražen pa se zalisci na tom mjestu prvi oštećuju.

Sledeća je faza striping (stripping) pri čemu se vadi dio glavne površinske vene i to od prepone do ispod koljena. Danas se u suvremenim flebološkim ustanovama striping izvodi potpuno novim sondama koje štede okolno tkivo, a krvarenje je minimalno. Pritom se vena izvlači kao kad se čarapa izvrne na drugu stranu.

I na kraju, posljednja faza operacije je mikroflebektomija u kojoj se vade sve preostale proširene vene na nozi specijalnim kukicama kroz minijaturne otvore na koži (1-2 mm) koji se ne šivaju i ne ostavljaju vidljive ožiljke na nogama, tako da postižemo iznimne rezultate i u smislu estetike.
Ako se zahvat izvede na opisani način, mogućnost recidiva smanjena je na najmanju moguću mjeru – u praksi će se proširene vene ponovno pojaviti u manje od 2% operisanih pacijenata.